6. Kongres fizikalne i rehabilitacijske medicine održan je u šibenskom hotelu Solaris u travnju, u organizaciji Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu. O novim mogućnostima u fizikalnom i rehabilitacijskom liječenju izvijestila nas je dugogodišnja suradnica Zdravih vijesti Blaženka Nekić, dr. med., koja je bila među izlagačima na ovom impozantom skupu. Priredila Mirna Ljubković Stručna i znanstvena predavanja te iznošenje vlastitih iskustava uz zanimljive teme okruglih stolova na 6. Kongresu fizikalne i rehabilitacijske medicine, koji je okupio zavidan broj domaćih i stranih stručnjaka, bile su prilika da se upoznaju nova saznanja te izmijene iskustva kako bi se pacijentima ponudili kvalitetniji i sveobuhvatniji tretmani u liječenju i rehabilitaciji. Razvoj prirodnih znanosti i tehnologija u posljednjih nekoliko desetljeća značajno utječe na stanje moderne medicine u području dijagnostike, operativnih zahvata i konzervativnog liječenja. U rehabilitacijskoj i fizikalnoj medicini uvode se nove tehnologije u dijagnostici, a posebice u liječenju i rehabilitaciji ozljeda, bolesti, oštećenja i degenerativnih promjena mišićno koštanog sustava. Dio je to uvoda u izlaganje liječnice Blaženke Nekić „Klinička iskustva i primjena novih tehnologija u liječenju i rehabilitaciji mišićno-koštanog sustava“. Udarni val, laser visokog intenziteta, usmjerena radiofrekvencija i visokoinduktivna magnetoterapija razlikuju se od klasičnih terapijskih procedura po većoj dubini djelovanja u tkivima, primjenjuje se velika energija uz manji broj terapijskih procedura, skraćuje se trajanje liječenja. No liječenje visokim tehnologijama zahtijeva strogo individualni pristup, što znači uzeti detaljnu anamnezu, temeljiti klinički status, odrediti kliničke postupke, postaviti dijagnozu i preskripciju medikamentne i fizikalne terapije. Terapije visokim tehnologijama mogu se, ovisno o slučaju i potrebi, primjenjivati samostalno, ali one su komplementarne u međusobnoj primjeni, kao i u primjeni s klasičnim terapijskim postupcima u fizikalnoj terapiji. Visoke tehnologije u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini imaju snažan trenutni i prolongirani terapijski učinak: analgetski, regenerirajući i funkcijski učinak. Kako je riječ o postupcima u kojima se primjenjuje visoka energija, potrebna je edukacija o primjeni kako bi se izbjegle nuspojave i štetna djelovanja. Udarni val To je terapija kojom se postiže disolucija kalcifikata i ovapnjenja koji mogu biti u osnovi burzitisa, ali i neovaskularizacija tkiva. Terapija udarnim valom ima i analgetski učinak, što olakšava ne samo obavljanje svakodnevnih aktivnosti već omogućava i neometano spavanje. Zvučni val visokog intenziteta djeluje na tkiva, a osim navedenog, stimulira i stvaranje kolagena, čime se stvara okružje pogodno za zacjeljivanje i oporavak oštećenih tkiva. Ublažava bol i obnavlja funkcionalnost zgloba. Rezultat je povećan opseg pokreta, uspostavljanje funkcije zgloba i nestanak bola. Laser visokog intenziteta Može se primijeniti u akutnom stanju bolesti radi analgetskog učinka, a u nastavku terapije može se primijeniti kao biostimulacijski program jer laser djeluje na regeneraciju mekih tkiva zgloba. Koherentno, monokromatsko lasersko svjetlo snažno stimulira i liječi bolne točke, a uz to i regenerira tkivo. U potkožnom  tkivu stvaraju se fotomehanički valovi...

Tekst i slika: Zdrave vijesti br. 63 Burza je mala vrećica presvučena sinovijalnom membranom, ispunjena sluzavom tekućinom. U našem tijelu ima oko 150 prirođenih burzi, a neke nastaju kasnije, na mehaničke podražaje. Burze su poput jastučića koji ublažavaju i olakšavaju kretanje tetiva, mišića i kosti time što smanjuju trenje. Smještene su oko zglobova i tetiva i ispod kože gdje postoji čvrsta koštana podloga. Površinske burze smještene su između koštanih izraslina i kože kao što su, primjerice, burza na vršku lakta i burza na prednjoj strani ivera koljena. Duboke burze smještene su dublje, poput subakromijalne burze koja leži ispod koštanog izdanka ramena, a u svezi je s tetivom mišića supraspinatusa. Burzitis je upala sluzne vrećice. Mjesto upale je oteklo, bolno na dodir i/ili spontano, a pokreti mogu biti bolni i ograničeni ovisno o smještaju burze. Upala je najčešće posljedica velikih naprezanja mišića, ozljeda, ponavljajućih pokreta, dugotrajnog ili nepravilnog držanja ili položaja tijela, ali uzrok upali može biti i infekcija, upala zgloba i gihta ili uloga. Ponekad kalcifikati ili ovapnjenja u tetivama mišića zbog trenja ili ozljede izazivaju burzitis. Gdje i zašto najčešće boli Do upale burze najčešće dolazi u području ramena, lakta, kuka, koljena, Ahilove tetive, stopala i križa. U području ramena kalcijeve soli odložene su najčešće u tetivi mišića supraspinatusa i mogu dospjeti u burzu i izazvati akutnu upalu koja nastaje naglo, često noću, s jakim bolom i potpuno ograničenim i bolnim pokretima u ramenu. Liječi se postavljanjem ruke u položaj odmaknut od trupa tako da se umetne jastučić ili zamotani ručnik između prsnog koša i nadlaktice koji bolesnik treba nositi kada sjedi i leži. Time se sprječava ukočenje ramenog zgloba. Primjenjuju se hladni oblozi ili masaža ledom na otečeno i bolno područje ramena, potom se nanosi antireumatska krema ili mast. Liječnik propisuje lijekove protiv bolova i/ili upale. Ponekad je potrebno u područje ramena infiltrirati injekcije koje smanjuju bolove i upalu burze. U nastavku liječenja preporučuje se fizikalna terapija, posebice ultrazvučna terapija koja može dovesti do resorpcije kalcifikata. Nužno je provoditi vježbe za održavanje pokretljivosti ramena i snaženje mišića koji štite zglob. Burzitis olekranona je upala burze lakta. Uzrok je stalno podraživanje vrška lakta (olekranon), što je svojstveno za neka zanimanja. Učestalo se javlja kod ljudi koji puno čitaju naslonjeni na laktove pa se zove i studentski lakat. Javlja se i kod drugih zanimanja koja zahtijevaju dugotrajan položaj oslanjanja na laktove. Ponekad se javlja i kod reumatoidnog artritisa, uloga ili gihta i nakon traume. Prepoznaje se po tome što u području vrška lakta nastaje jajolika oteklina bolna na dodir, ali su pokreti slobodni. Liječi se infiltracijom lijeka u sluznu vrećicu. Kod ponavljajućih burzitisa liječi se kirurški. Burzitis kuka može se pojaviti na nekoliko mjesta. Trohanterni burzitis je najčešća upala burze u području koštane izbočine (trohanter). Trohanter...

Blaženka Nekić, dr. med. Stručnost i empatija moraju ići ruku pod ruku – Zdrave vijesti br. 62 Studij medicine završila je za četiri godine i četiri mjeseca, a već je od djetinjstva znala što hoće – pomagati ljudima. Blaženka Nekić više nego uspješno to radi već 35 godina. Specijalistica fizikalne i rehabilitacijske medicine Blaženka Nekić, dr. med., diplomu liječnika stekla je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1981., a 1994. otvara privatnu ordinaciju koja 2005. postaje Poliklinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju dr. Blaženka Nekić i uspješno posluje u zagrebačkoj Dalmatinskoj ulici. Što u slučaju privatne liječničke prakse znači „uspješno poslovanje“? Pitamo li pacijente, uspješan liječnik je onaj koji brzo i bez puno komplikacija postavlja točnu dijagnozu, nakon toga propisuje odgovarajuću terapiju koja donosi poboljšanje ili izlječenje u najkraćem mogućem roku, ovisno o bolesti ili tegobama, ali i liječnik koji zna, ima vremena i strpljenja svakom pacijentu na njemu blizak i razumljiv način objasniti njegovo stanje i terapiju. Pitamo li liječnika što znači uspješna praksa, odgovor je bez sumnje „čekaonica puna zadovoljnih pacijenata koji se vraćaju“. Za to je, osim stručnosti i stalnog usavršavanja, potrebno nešto što se ne uči, ono s čim se čovjek rađa – predispozicija i sklonost radu s ljudima, potreba da se pomogne i saživi sa svakim pojedinim pacijentom. Upravo to nalazimo kod Blaženke Nekić, upravo je to razlog što je u ovom broju naša sugovornica. Kako ste i zašto odabrali fizikalnu medicinu? Kada biste ponovno birali specijalizaciju, bi li to ponovno bila fizikalna medicina? Na izbor fizikalne medicine i rehabilitacije navela me obiteljska tragedija. U ranom djetinjstvu stradao je moj brat i majka je provodila njegovu rehabilitaciju u kući. Bila sam radoznalo i odgovorno dijete, oponašala sam majčine postupke. Rekla bih da je to bio nesvjesni začetak mog današnjeg posla. Nakon završenog medicinskog fakulteta osam godina sam čekala na specijalizaciju, iako sam studij medicine završila za četiri godine i četiri mjeseca. Poslije toga imala sam mogućnost izabrati između psihijatrije, medicine rada i fizikalne rehabilitacije. Odabrala sam sadašnju specijalnost i ponovno bih je birala jer volim svoj poziv u kojem sam sretna, zadovoljna i duhovno ispunjena. Fizikalna medicina i rehabilitacija ima dvije važne uloge u medicini, na prvom mjestu smanjiti bol, a druga zadaća je ponovno uspostaviti funkciju dijela tijela ili tijela u cjelini u zadanim uvjetima. Koja vam je bila glavna motivacija za otvaranje Poliklinike? Koja vam je danas glavna motivacija u radu? Privatnu praksu započela sam 14. svibnja 1994. godine, kasnije prelazim u Polikliniku. Prije otvaranja privatne prakse bila sam djelatnica u HZZO-u, gdje sam radila uredski posao u kojem sam bila nesretna i nezadovoljna. Htjela sam biti LIJEČNIK. Mislila sam da samostalno mogu više i bolje učiniti za bolesnog čovjeka. Željela sam samostalno odrediti...