Bolno rame

Piše Blaženka Nekić, dr. med. spec. fizikalne medicine

Bol u „vrhu ramena“ koji povremeno jača i slabi, smanjuje opseg pokreta ramena i snagu cijele ruke. Bolno rame ubraja se među najčešće tegobe s kojima se fizijatri susreću u svakodnevnoj praksi. Tegoba se može javiti u bilo koje doba godine i u svakoj životnoj dobi, ipak, češće nakon 40-e godine života.

Iako o ramenu najčešće razmišljamo tek kad osjetimo tegobe, korisno je podsjetiti na to da je rame najpokretljiviji zglob našeg tijela koji usto ima vrlo važnu ulogu u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Primjerice, samo zdravo rame omogućava neometeno postavljanje šake u brojne različite položaje koji su nam potrebni pri obavljanju svih poslova.

Upravo zbog složenosti i aktivnosti kojima je izložen u svakodnevnom životu zglob ramena podložan je trošenju i oštećenju. Bol se može javiti kao posljedica artritisa, artroze, kao znak bolesti u udaljenim dijelovima tijela poput upale korijenova živaca koji vode iz vrata, bolesti jetre i žuči, a vrlo često kao posljedica kalcifikata. Detaljan pregled fizijatra otkrit će uzrok i terapiju kojoj je cilj ublažiti bol, osnažiti mišiće i zglobu ramena vratiti pokretljivost.

Kalcificirani tendinitis

Upala tetiva, tendinitis, u početku se najčešće očituje slabim bolovima zbog čega se ta tegoba vrlo često i zanemaruje. Bol se može javiti u „vrhu“ ramena, s njegove prednje i/ili stražnje strane, posebno pri dizanju ruke iznad visine ramena i iznad glave te pri hvatanju predmeta na nekom povišenom mjestu. Osim što bol smanjuje pokretljivost ramena, smanjuje pokretljivost i snagu šake. Postupno, kako bolest napreduje, bol se pojačava, postaje intenzivan posebno noću legnemo li na bolesno rame, a danju neki pokreti ruke, posebno podizanje ruke, mogu postati nemogući. Ovi znaci mogu biti posljedica traume ili upale sluzne vrećice, no najčešće su posljedica iritacije tetive kalcifikatima.

Kalcifikati se javljaju u osoba koje su sklone taloženju soli kalcija. U tetivi ramena talože se veće ili manje nakupine kristala kalcijevih soli. Bolest najčešće zahvaća jedno rame, tek u malom broju slučajeva oba ramena, a češće se javlja u žena nego u muškaraca, i to u žena nakon 30-e godine. Intenzitet bolova nije uvijek u skladu s veličinom kalcifikata. Pravovremenim početkom liječenja moguće je zaustaviti napredovanje bolesti, omogućiti normalnu pokretljivost ramena i ruke i spriječiti komplikacije. Izostane li liječenje, može doći do komplikacija poput puknuća dijelova tetive, iritacije sluzne vrećice, te akutne i vrlo bolne upale sluzne vrećice.

Kako se liječi

Osnovni cilj terapije je smanjiti bol i zadržati ili vratiti pokretljivost ramena. Terapija udarnim valom i laserom visokog intenziteta učinkovito smanjuje bolove i „razbija“ kalcifikate koji su izvor tegoba.

Udarni val

To je terapija izbora kojom se postiže kemijska disolucija kalcifikata i neovaskularizacija tkiva. Osim toga terapija udarnim valom ima i analgetski učinak, što olakšava ne samo obavljanje svakodnevnih aktivnosti već omogućava i neometeno spavanje. Zvučni val visokog intenziteta djeluje natkiva, osim što potiče neovaskularizaciju tkiva i rastvara nakupine kalcija, stimulira stvaranje kolagena, čime se stvara okružje pogodno za zacjeljivanje i oporavak oštećenih tkiva. Ublažava bol i obnavlja funkcionalnost zgloba.
Rezultat je povećan opseg pokreta, uspostavljanje funkcije zgloba i nestanak bola.

Laser visokog intenziteta

Terapija laserom visokog intenziteta može se primijeniti u akutnom stanju bolesti zbog analgetskog učinka, a u nastavku terapije može se primijeniti kao biostimulacijski program jer laser djeluje na regeneraciju mekih tkiva zgloba.
Koherentno, monokromatsko lasersko svjetlo snažno stimulira i liječi bolne točke, a uz to i regenerira tkivo. U potkožnom tkivu stvaraju se fotomehanički valovi koji blokiraju osjet bola i trenutačno uklanjaju bolna stanja.

Vježbe koje pomažu

Redovito vježbanje, uz spomenute terapije, velika je pomoć, ponekad i jedini način da se funkcije ramena vrate u normalno stanje. Vježbe će vam odrediti fizijatar nakon pregleda i postavljene dijagnoze, u početku ćete ih provoditi uz nadzor fizioterapeuta, a potom ih možete provoditi i sami kod kuće.
Kada i koliko vježbati? To će odrediti fizijatar, ovisno o stadiju bolesti, bolnosti, životnoj dobi i eventualnim drugim tegobama zglobova, mišića i cijelog sustava za kretanje